Nakon što je britpop doživio svoj pad u kasnim devedesetima, od 2000. nadalje pojavilo se nekoliko značajnih bandova koji su stvarali pod vidljivim utjecajem spomenutog pokreta. Tu se prije svega misli na band Muse s albumom Absolution, zatim Travis (The Man Who, The Invisible Man) te Coldplay (Parachutes, A Rush of Blood to the Head).
Prva polovina devedesetih godina protekla je ponajviše u znaku grungea. Iako je band Mudhoney postigao prilično velik komercijalni uspjeh krajem osamdesetih, grunge zapravo tek početkom devedesetih doživljava svoje najveće trenutke. Za to je svakako najzaslužniji band Nirvana, jer su 1991. izdali album Nevermind, koji je postao najveći hit diljem svijeta (posebno pjesma Smells Like Teen Spirit) te se i danas smatra jednim od najboljih i najutjecajnijih rock albuma.
Početkom osamdesetih rock se razvio u mnogo novih smjerova. Popularnost new wave glazbe s kraja sedamdesetih i dalje se nastavila, a vrlo uspješni su bili izvođači poput Billyja Idola, pripadnika tzv. pop-punk smjera.
Također je značajno i povezivanje narodnih glazbi mnogih svjetskih zemalja sa rock'n'rollom – takva glazba nazvana je world music, a njeni predvodnici bili su Paul Simon u SAD-u i Peter Gabriel u Velikoj Britaniji.
Funk glazba, čiji su temelji postavljeni još drugom polovicom šezdesetih godina (James Brown, Sly & The Family Stone), svoj procvat i potpuni izražaj dočekala je početkom sedamdesetih godina kada je bandovi poput Rare Earth i Jackson Five (sa mladim Michaelom Jacksonom) dovode na sam vrh ljestvica.
Ne može se reći da su sedamdesete u glazbenom smislu započele u vedrom ozračju. Naime, na samom početku desetljeća (1970.) dogodila su se dva velika prekida suradnje – najprije su se razišli Paul Simon i Art Garfunkel, najuspješniji duo šezdestih, a zatim i Beatlesi. Iste godine uslijedile su i prerane smrti dviju istinskih legendi rocka – Jimia Hendrixa i Janis Joplin.
Kraj šezdesetih godina je slijedom spomenutih društvenih i kulturoloških promjena doveo do formiranja sasvim novog oblika rock glazbe. Kada je 1967. izašao album Stg. Pepper's Lonely Hearts Club Band grupe The Beatles, označilo je to početak razdoblja tzv. rock psihodelije.
Sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća, u jeku britanske invazije, američki bandovi potaknuti tim fenomenom započinju stvarati glazbu nešto jednostavnije forme koja će kasnije biti poznata kao garage rock. Ta energična i sirovija verzija rocka (s jednostavnijim i lako pamtljivim tekstom) dobila je naziv po tome što su bandovi koji su je izvodili bili pretežno mlađi glazbenici-amateri i svoje probe održavali u garažama.
Kraj 50-ih donio je preobražaj rockabilly stila u novi zvuk koji je nazvan surf glazbom. Začetnici preobražaja bili su Dick Dale i The Surfaris, a novosti su se prvenstveno odražavale u vidu bržeg tempa izvođenja, inovativnijeg korištenja udaraljki i električne gitare te prevladavanja instrumentalnog karaktera.
Glazba bijelih rockera svoje korijene dobrim je dijelom vukla iz country glazbe, što im na neki način nije omogućavalo tako inovativan i snažan glazbeni izričaj kao što je bio slučaj sa crnim rockerima. U drugoj polovici 50-ih godina ističe se nekoliko crnih inovatora kao što su Junior Parker, Richard Berry, Joe Turner (koji pjesmom I Put A Spell On You iz 1956. uvodi mistiku u rock glazbu). Također valja istaknuti i Otisa Blackwella, koji je napisao dobro poznate skladbe poput Don't Be Cruel (1956.) i All Shook Up (1957.) za Elvisa Presleya te Great Balls Of Fire (1957.) za Jerrya Lee Lewisa.
Od nekoliko najozbiljnijih kandidata za prvu rock'n'roll pjesmu u povijesti glazbe kao prvi u nizu ističe se Fats Domino, pjevač iz New Orleansa, koji još 1949. snima skladbu The Fat Man. No pogledajmo najprije porijeklo tog naziva. Čovjek najčešće spominjan kao izumitelj naziva ''rock'n'roll'' je Alan Freed, bijeli DJ iz Clevelanda velikog entuzijazma koji je 1951. pokrenuo radio emisiju ''Moondog rock'n'roll party'', želeći na taj način nastaviti promoviranje crnačke glazbe među mladom bjelačkom publikom, koje je započeo već spomenuti Leo Mintz otvaranjem prodavaonice ploča u Clevelandu.
Baš kada su glazbeni događaji počeli bivati sve češći i raznovrsniji, krajem 20-ih godina došlo je do velike gospodarske krize. Prvi svjetski rat nije previše utjecao na glazbenu industriju, no spomenuta kriza zadala joj je strašan udarac te je doslovno uništila. Zbog naglog pada kupovne moći potrošača prodaja ploča doživjela je potpuni kolaps.
Službenim početkom rocka (rock'n'rolla) smatra se sredina 50-ih godina 20. stoljeća. Međutim, on se nije odjednom pojavio, nego je do tog trenutka trebalo proći nekoliko burnih i zanimljivih desetljeća glazbe. Često se spominje kako je rock nastao mješanjem rhythm'n'bluesa i country glazbe. To predstavlja uglavnom točnu, ali ne i potpunu sliku o njemu jer su i ostali glazbeni stilovi poput gospela, swinga i jazza te razni glazbeni izdavači također odigrali važnu ulogu u rođenju rocka i njegovom budućem razvoju.
Ova tema zamišljena je kao pregled cjelokupne povijesti rock glazbe. Cilj je prikazati što je sve prethodilo globalnom rock pokretu, u kojim se smjerovima s vremenom kretao, koji glazbeni pravci su se iz njega razvili, te koji su bili najvažniji predstavnici pojedinog razdoblja.