Službenim početkom rocka (rock'n'rolla) smatra se sredina 50-ih godina 20. stoljeća. Međutim, on se nije odjednom pojavio, nego je do tog trenutka trebalo proći nekoliko burnih i zanimljivih desetljeća glazbe. Često se spominje kako je rock nastao mješanjem rhythm'n'bluesa i country glazbe. To predstavlja uglavnom točnu, ali ne i potpunu sliku o njemu jer su i ostali glazbeni stilovi poput gospela, swinga i jazza te razni glazbeni izdavači također odigrali važnu ulogu u rođenju rocka i njegovom budućem razvoju.

Razvoj popularne glazbe

Da bismo detaljno sagledali povijest rocka, najbolje je krenuti od samih početaka popularne suvremene glazbe u Americi, koji sežu u posljednje desetljeće 19. stoljeća. Naime, u to vrijeme glazba je već prilično bila popularizirana među širim masama i dalo se naslutiti da će postati unosan posao.
1892. godine u New York-u u 28. ulici glazbeni izdavači počinju unajmljivati urede. Notni zapisi postaju sve više produkt popularne glazbe, a dominacija glazbenih izdavačkih kuća sve izraženija. 1912. godine osnovano je Američko društvo skladatelja a iste godine izdana je i prva blues skladba Dallas Blues Harta Wanda.
U prva dva desetljeća 20. stoljeća dogodili su se neki događaji koji će oblikovati daljnji tijek razvoja glazbe tijekom čitavog stoljeća. 1914. godine Jerome Kern u glazbeni svijet uvodi mjuzikl kao kombinaciju glazbe, drame i baleta. Mjuzikl je čvrsto zauzeo svoje mjesto i utjecaj te prisutnost zadržao sve do danas. S druge strane, revolucija popularne glazbe bijelog stanovništva scenu je osvojila gotovo neprimjetno. 1910. John Lomax izdaje Cowboy Songs and Other Frontier Ballads a 1916. Cecil Sharp izdaje kolekciju narodnih pjesama. Ta dva događaja potaknula su zanimanje za nasljeđe bijelog čovjeka, ali trebalo je pričekati još neko vrijeme da ova priča dobije svoj nastavak. On se dogodio 1922. godine kada teksaški violinist Eck Robertson snima prvi zapis starih tradicionalnih pjesama. Sljedeće godine John Carson snima dvije tzv. hillbilly pjesme i taj se događaj smatra službenim osnutkom country glazbe. 1924. godine Riley Puckett u country uvodi ''jodlanje'' kao stil pjevanja (jodlanje izvorno potječe iz Alpa). Taj stil 1927. godine prihvaća prva velika zvijezda country glazbe, Jimmy Rodgers, čovjek koji je ostao zapamćen kao izumitelj bjelačke verzije bluesa. 1925. Carl Sprague postaje prvi glazbenik koji je snimio kaubojske pjesme, a konačno iste godine prva radijska postaja u Nashvillu započinje sa emitiranjem programa kasnije nazvanog Grand Ole Opry. To su bili jasni znakovi da se country glazba sve više probija na scenu.

Također, crnačka glazba imala je svoj pravac razvoja. Prvi glazbeni jazz zapis snimljen je u New York-u 1917. godine. Crazy Blues Mamie Smith iz 1920. godine prva je blues skladba koja postaje hit u cijelom SAD-u, a 1926. Blind Lemon Jefferson postaje prvi pravi blues izvođač koji snima svoje skladbe u velikom glazbenom studiju.
sa 47 podružnica a iduće godine u Velikoj Britaniji nastaje glazbena kompanija klasične glazbe, U to vrijeme osnovane su glazbene tvrtke od kojih su se mnoge održale do danas. 1924. je u Chicagu osnovana MCA (Music Corporation of America), a njemačka tvrtka Deutche Grammophon (DG) osniva glazbenu kuću Polydor zaduženu za distribuciju glazbenog sadržaja. 1926. General Electrics osniva RCA (Radio Corporation of America). 1928. osnovan je CBS (Columbia Broadcasting System)Decca. 1931. godine EMI, koji je osnovan sjedinjenjem Gramophona i britanske podružnice spomenutog CBSa, otvara najveći glazbeni studio na svijetu u slavnoj londonskoj ulici Abbey Road.
Glazbene kompanije uskoro su uočile da trenutna ponuda nije dovoljna za golemo tržište. 1926. Vitaphone je izdaje 16-inčne šelak diskove brzine 33.3 okr./min. Sve te promjene počele su se odražavati i na mnogo konzervativnije nastrojenom polju pop glazbe. 1925. Mills Brothers izmislili su nov način pjevanja (tzv. barbershop melodies), koji će postati standard za buduće vokalne skupine. Sljedeće godine Bing Crosby snima svoju prvu skladbu te uvodi nov način pjevanja sentimentalnog prizvuka (zahvaljujući novoj vrsti mikrofona) i taj stil postat će zvuk srednje klase američkih bijelaca. 1927. njemački skladatelj klasične glazbe Kurt Weill započinje suradnju sa svojim sunarodnjakom, dramatičarem Bertoldom Brechtom, po prvi puta ujedinjujući tri glazbena smjera – jazz, folk i pop.
Što se izraza rock'n'roll tiče, mogao bi biti star kao bilo koji od nekoliko povijesnih događaja. Primjerice, 1922. godine Trixie Smith snima pjesmu My Man Rocks Me With One Steady Roll, četiri godine prije nego što je rođen jedan od sinonima za rock glazbu, Chuck Berry.

Nagovještaji budućnosti

Kako to u svemu biva, neki događaji ili osobe svojedobno nisu previše zamijećeni, no kasnije se pokaže da su imali golem utjecaj na razvoj budućih događaja. Tako je bilo sa klasičarima i futuristima na početku 20. stoljeća, jer glazbena industrija tada nije pokazivala previše interesa za njihove ideje. No te iste ideje stupit će na zagovara korištenje fonografa i u proizvodnji zvuka, a ne samo u njegovoj reprodukciji. 1930. izumljuje prvu ritam-mašinu, a 1931. objavljuje scenu nekoliko desetljeća kasnije. Na primjer, 1906. Thaddeus Cahill je izgradio prvi električni instrument, a 1907. Ferruccio Busoni izdaje svoje djelo Entwurf einer neuen Aestetik der Tonkunst u kojem je nagovijestio korištenje električnog zvuka u skladbi. 1911. Arnold Schoenberg izdaje knjigu Theory of Harmony u kojoj spominje nove strukture glazbenih sustava. Talijanski futurist Luigi Russolo objavljuje djelo L'Arte dei Rumori kojim predstavlja buku kao zvuk budućnosti, posebno buku koju prizvode strojevi. 1916. Henry Cowell sklada kvartet koristeći pritom kombinaciju ritmova i parcijalnih tonova koje ne može proizvesti čovjek. 1920. Eric Satie sklada prvu ambijentalnu glazbu. 1922. Laszlo Moholy-NagyLeon TermenEdgar VareseIonisation, prvi glazbeni komad za udaraljke. Sve spomenute osobe smatrane su uglavnom ekscentričnima a njihovi izumi i promjene nisu nailazili na pretjerano razumijevanje glazbenog svijeta. No kasnije se pokazalo da su njihove vizije budućnosti bile točne te da bez njihovih ideja vrlo vjerojatno danas ne bismo imali ambijentalnu, elektronsku, industrijsku ili disco glazbu.