Jedinstvena srednjovjekovno-barokna cjelina

Izrazito slikovit i stilski slojevit kompleks dvorca Prandau-Normann sačinjavaju srednjovjekovna kula s dijelom bedema nekadašnje tvrđave, dvorska kapela, bočna dvorišna krila, unutrašnje dvorište i barokno-klasicistička pročelna palača, a sve to još okružuju obrambeni opkopi i perivoj. Ova jedinstvena arhitektonska cjelina nikada zapravo nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem, pa svojim pročeljima posjetitelje i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura. Riječ je o pravom muzeju na otvorenom, o jedinstvenom velikom eksponatu kojim se može hodati, u koji se može ući i prošetati poviješću?

Od srednjovjekovne utvrde...

Današnji je dvorac u Valpovu nastao tijekom prve polovice 18. stoljeća pregradnjom i dogradnjom srednjovjekovne utvrde od koje su očuvani dijelovi vanjskih bedema, temelji i zidovi kasnogotičke kapele te okrugla obrambena kula, izgrađeni početkom 15. stoljeća.

Valpovačka feudalna gospoštija krajem 14. stoljeća dolazi u posjed velikaške obitelji mačvanskog bana Ivana Morovića koji na samom početku 15. stoljeća na mjestu današnjeg dvorca gradi utvrdu okruženu dubokim obrambenim opkopima, ispunjenim vodom iz obližnje rijeke Karašice, tzv. nizinski Wasserburg.

Srednjovjekovni dokumenti prvi puta spominju ovu utvrdu 1438. godine, nazivajući je oppidum i castrum Walpo. Tlocrt tvrđave u obliku nepravilnog izduženog trokuta i po nekoliko metara debeli vanjski zidovi diktirali su sve kasnije pregradnje i ostali, iako djelomice prekriveni baroknim plaštem, gotovo u cijelosti očuvani do danas. Tako je stvorena jedinstvena i povijesno-arhitektonski vrlo vrijedna srednjovjekovno-barokna cjelina koja je danas jedan od najznačajnijih spomeničkih kompleksa profane arhitekture sjeverne Hrvatske.

… do baroknog dvorca

Tijekom prve polovice 18. stoljeća baruni Prandau, novi vlasnici vlastelinstva, daju obnoviti oštećenu utvrdu, a na ostacima južnog krila grade monumentalnu baroknu pročelnu palaču s centralno isturenim tornjem, visokim 37 metara. Na ostacima zidova kasnogotičke kapele Sv. Ladislava podignuta je barokna kapela Sv. Trojstva koja je zadržala očuvane dijelove poligonalnoga gotičkog svetišta s kontraforima.

Barokna pročelna palača teško je stradala u požaru na Silvestrovo 1801. godine, nakon čega je obnovljena, djelomično i u klasicističkom duhu. Dvorac je 1885. godine ženidbenim vezama prešao u vlasništvo grofovske obitelji Normann od Ehrenfelsa. Tada je imao ukupno 62 prostorije i, zajedno s unutrašnjim dvorištem, tlocrtnu površinu od 4031 m². Budući da se od tada ništa bitno nije mijenjalo, takav su tlocrtni ustroj i površina sačuvani do danas, što ovaj dvorac svrstava među najveće u Hrvatskoj, dok za njim zaostaju svi ostali slavonski dvorci.

Muzej Valpovštine

U dvorcu je od 1956. godine smješten Muzej Valpovštine, a danas je u njemu i Glazbena škola. Muzej posjeduje preko 3000 eksponata u nekoliko zbirki (povijesna, arheološka, lovačka, etnografska, zoološko-geološka te zbirka zanatstva i umjetničkog obrta).

Redovita muzejsko-galerijska djelatnost odvijala se do 1991. godine, kada su eksponati, zbog započete obnove dvorca, a nedugo zatim i neposredne ratne opasnosti, pohranjeni u depoe. Rat i njegove posljedice usporili su obnovu dvorca i ponovno stavljanje Muzeja u funkciju. Od siječnja 2006. godine ponovno je zaposlen kustos, a započeta je i revizija muzejske građe.

Iako stalnog postava još uvijek nema, najvredniji eksponat ovog muzeja – sam srednjovjekovno-barokni kompleks valpovačkog dvorca, otvoren je za posjetitelje koji mogu razgledavati srednjovjekovnu kulu, dvorsku kapelu, istočno dvorišno krilo i perivoj pred dvorcem. U obnovljenim prostorima dvorca održavaju se izložbe, koncerti klasične glazbe, a na ljetnoj pozornici u unutrašnjem dvorištu program Smotre amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine – «Ljeto valpovačko».

Rad Muzeja odvija se kroz nekoliko aktivnosti: organiziranje tematskih Muzejski večeri i predavanja, organizacija izložbi, predstavljanje kulturno-povijesne i tradicijske baštine Valpova i Valpovštine različitim skupinama posjetitelja. Muzej ugošćije organizirane skupine posjetitelja. Skupine mogu doći preko turističkih agencija ili njihov dolazak te cjelodnevni turističko-edukativni program može organizirati sam Muzej Valpovštine, uz stručno vodstvo do svih značajnijih kulturno-povijesnih spomenika i lokaliteta na cijeloj Valpovštini.

Posjete Dvorcu i Muzeju najbolje je unaprijed najaviti na broj telefona
Muzeja Valpovštine: ++385 (0)31 65 06 39.

Izvor:
Stranice turističke zajednice Osječko - baranjske županije