facebook
Twitter
Instagram

SoundGuardian

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž #
Party

Bookmark

Data

Released Lipanj 1981
Format Albumi
Vrsta Hard rock / New Wave / Alternative/Indie Rock / Alternative Pop/Rock / Contemporary Pop/Rock / Punk/New Wave / Album Rock / Detroit Rock
Dodano Petak, 08 Ožujak 2019
Žanr Rock
Length 35:18
Broj diskova 1
Edition date Lipanj 1981
Država SAD
Etiketa Arista
Catalog Number SPART 1158
Edition details Snimljeno u Record Plant, New York tijekom kolovoza 1980; producenti: Thom Panunzio i Tommy Boyce
Tags Arista Iggy Pop Tommy Boyce Thom Panunzio

Review

„Party“ je peti studijski album Iggyja Popa, ostvaren ponajviše u suradnji s gitaristom Ivanom Kralom, koji je i koautor većine skladbi. Album je nastao u etapi Iggyjeva traženja novog autonomnog glazbenog izričaja, nakon grupe The Stooges i kasnije suradnje s Davidom Bowiejem.

Album otvara vesela pjesmica „Pleasure“ produkcijski pretrpana i opterećena nepotrebnim brass-linijama, banalna teksta o tome kako mu treba jedino zadovoljstvo, tako da već samo otvaranje albuma ne sluti na dobro. Sljedeća „Rock And Roll Party“ instrumentalno je nešto bolja - ima gitara, ritma i lako pamtljivih pratećih vokala, tako da nas malo podsjeća na post-Stooges fazu. U pjesmu „Eggs On Plate“, koja se originalno trebala zvati „Don't Put the Breaks On Tonight“, uvodi nas zanimljiv gitarski riff, ali prateći vokali su pomalo i smiješni. „Sincerity“ doslovno zvuči kao dječja pjesmica i u nesrazmjeru je s tekstom koji opet govori o nekom naganjanju djevojaka po nekom baru u Chicagu. I ona je opterećena brass-linijama i teško slušljiva. „Houston Is Hot Tonight“ ima dobre instrumentalne predispozicije za neku čvršću live-izvedbu, ali pretrpana puhačima ne zvuči mi dobro.

Ali „Pumpin' For Jill“ na ovom je albumu pravi melem za uši. Strastven tekst hladnokrvno izgovoren (vjerojatno utjecaj Serge Gainsbourga), popraćen je flegmatičnom glazbom, odlične solaže i dobre izvedbe, a pjesma aranžerski ima početak, razradu i kraj. Idući „Happy Man“ zgodan je, veseli pjesmuljak s tekstom kojega Iggy piše poput zaljubljenog osmoškolca i pjeva kao da je posudio glas iz Muppet Showa.

No, iduća „Bang Bang“ hit je pjesma s tri akorda koja nosi cijeli album. Iggy je bio inspiriran čitajući knjigu „The Right Stuff“ Toma Woolfa. Želio je da pjesmu producira Phil Spector (producent albuma Johna Lennona) ili Mike Chapman (suradnik grupa Suzi Quatro, Smokieja i Blondie), ali mu je Arista odredila producenta Tommyja Boycea koji im je garantirao da će od pjesme napraviti hit. Potencijal pjesme prepoznat će i sam David Bowie koji će snimiti svoju vjerojatno poznatiju verziju na albumu „Never Let Me Down“ (1987.). „Sea Of Love“ je sentiš autora Georgea Khouryja i Phila Phillipsa, u originalnoj verziji snimljena davne 1959. godine. Mogla bi postati treća pjesma vrijedna pažnje na ovom albumu. Poslužila je kao nadahnuće za istoimeni film redatelja Harolda Beckera iz 1989. Album „Party“ Iggy završava pjesmom „Time Won't Let Me“ koju su napisali Tom King i Chet Kelly, a prvi put snimila grupa The Outsiders. Iggyjeva izvedba je dopadljiva, ali daleko od onoga što je Iggy ovoj stvari mogao pružiti.

U kasnijem cd reizdanju Buddha recordsa iz 1990. pridodane su još dvije pjesme: „Speak To Me“ i „One For My Baby“. Prvom dominira akustična gitara i pogodna je za „Party“-je, one stare, dobre, na kojima se još svirala akustična gitara, a druga „Sea Of Love“ obrada je pjesme Phila Philipsa u jazz stilu, sa saksofonom u podlozi, slična onome što će Iggy raditi na albumima „Preliminaries“ (2009.) i „Après“ (2012.). Skladba je dobra sama po sebi i teško se tu moglo nešto loše učiniti.

Vjerojatno bi se kao zanimljivost moglo spomenuti da su brass-linije na „Pleasure“, „Sincerity“, "Houston Is Hot Tonight" i "Happy Man" svirali „The Uptown Horns“, koji su se tada tek oformili. Sudjelovanje na Iggyjevom albumu bila im je prva snimka te odskočnica za kasniju karijeru. Ivan Kral je gitarist koji je tijekom ’70-ih surađivao s Patti Smith, a uoči turneje koja je uslijedila jednostavno je „nestao“. Dougie Browne bio je bubnjar u novovalnom bendu Blondie, dobrim dijelom zaslužan za taj mekani pop-zvuk.

Kritika je ovaj album izuzetno negativno ocijenila, svrstavši ga među najlošije Iggyjeve albume. Turneja koja je uslijedila nakon objave albuma dokumentirana je na „Live In San Fran“ koncertu koji je snimljen u Warfield Theater na Market Street u San Francisco (25.XI. 1981.) te izišao na DVD-u i CD-u. Svaka karijera velikih rock-glazbenika ima svoje uspone i padove. U slučaju Iggyjevog albuma „Party“ dogodilo se upravo ovo drugo.

Ivan Dukić

Hits 660
Soldier « Soldier Iggy Pop Albumi Kronologija Preliminaries » Preliminaries

Posljednje recenzirano - Jazz

Posljednje recenzirano - 42