facebook
Twitter
Instagram

SoundGuardian

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž #

Data

Released 1988
Format Albumi
Vrsta / Pop / Soundtrack / New Age / Instrumental Pop / Film Music
Dodano Četvrtak, 30 Listopad 2014
Žanr Soundtrack
Broj diskova 1
Edition date 1988
Država France
Etiketa Virgin
Catalog Number 30145
Edition details Snimano: Ramses Studio, Pariz / Producent: Eric Serra
Tags Eric Serra Virgin Film Music soundtrack

Review

Sjećate li se Velikog plavetnila, originalnoga naslova: Le Grand Bleu, legendarnog Luca Bessona?

Generaciji koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća obilazila tadašnje kino dvorane ovo pitanje zasigurno ne trebate postavljati. Već sama uvodna špica, koja je u biti scena panoramskog leta iznad prekrasnog mediteranskog krajolika praćena notama The Big Blue Overture francuskog maestra Erica Serre, bila je dovoljna da im se cijeli film duboko ureže u pamćenje.

Soundtrack, samo engleskog naslova, The big blue iz 1988. godine pravo je pravcato remekdjelo koje savršeno prati film od početka do kraja. Album je u cijelosti komponiran, aranžiran i produciran od strane spomenutog Erica Serre. Uradak za koji se iskreno nadam da svaki ljubitelj ambientala posjeduje u svojoj kućnoj kolekciji, u suprotnom bi ga svakako trebao nabaviti.

Tko je taj Serra? Odgovor je jednostavan. Izvrsni francuski kompozitor koji je ranih ´80-tih nakon majčine smrti upoznao Luca Bessona i odmah dobio ponudu da sklada muziku za njegov kratki film L'Avant dernier. Lucu je ostao vjeran na svim njegovim filmovima osim Angel-A, za kojeg je muziku komponirala Anja Garbarek

Šest puta nominiran za prestižnu francusku nagradu César istu je osvojio upravo za The big blue.

Album koji sadržava devetnaest stvari, jedna bolja od druge. Savršeni ambiental obogaćen elektronikom, saksofonom, klavirom i akustičnom gitarom.

Album otvara već spomenuta The Big Blue Overtures odličnom saksofonističkom dionicom Gilberta Dall´anesea. Stvar s čijim početkom jednostavno uranjate u dubinu da bi na polovici zavladala potpuna tišina, koju je Serra vrlo vješto iskoristio zaustavivši nas duboko u velikom plavetnilu da bi nas drugom polovicom poveo ponovo prema površini.

Gilbert se još jednom pojavljuje i to na šestoj stvari, naziva koji pomalo plete jezik,Huacracocha, koja je ujedno i druga najdulja stvar na cijelom albumu. Ovdje su zanimljivi zvuci slični zvuku podmornica, malo čudno, ali zanimljiv kontrast Gilbertovom tenor saksofonu.

Zvuci zrikavca uWater Workssu sigurno nešto što bi voljeli čuti ako ste se upravo vratili s godišnjega ili ako uopće niste bili, dok će vas Homo Delphinus povesti na osmominutnu igru s dupinima kakvu zasigurno ni jedna Miss svijeta nije doživjela.

Funky, Let Them Try, najživlja stvar na albumu, koja po mom mišljenju odskače od cijeline, ali na zanimljiv način donosi klavirske akorde Jeromea Gueguena člana grupe Stone Age, francuske inačice megapopularne Enigme. Ovdje ne mogu nego zamjeriti Serri što iznimno kratkom dionicom nije dopustio Gueguenu da pokaže svu svoju virtuoznost, no to je i jedina zamjerka ovom albumu.

Album zatvara jedina stvar koja nije instrumental, My Lady Blue. Kuriozitet je da se oko stihova u pjesmi lome koplja. Dali ih je napisao Serra ili Besson? Osobno prednost dajem Serri jer s autorom projekata kao što su Subway, La Femme Nikita, Léon: The Professional, GoldenEye, The Fifth Element, Rollerball jednostavno ne možete pogriješiti.

Na kraju svakako ne želim da vi lomite koplja. Dopustite si bijeg od svakodnevne užurbanosti, stresa, nervoze i uz cijeli soundtrack barem na kratko uronite u spokoj velikog plavetnila.

Goran Božić

Hits 831

Posljednje recenzirano - Jazz

Posljednje recenzirano - 42