Nakon niza koncerata i događanja, Muzička akademija nastavlja obilježavati i podsjećati na svoj veliki jubilej – 100 godinu postojanja. Ovaj puta to čini kroz serijal koncerata studenata različitih odsjeka koji će se u razdoblju od 17. do 29. siječnja održati u koncertnoj dvorani Blagoje Bersa. Predstavit će se 5. odsjek za klavir, čembalo i orgulje i to u ponedjeljak, 17. siječnja, 3. Odsjek za dirigiranje, harfu i udaraljke u srijedu, 19. siječnja, 6. Odsjek za gudačke instrumente i gitaru 24. siječnja, 5. Odsjek za pjevanje 26. siječnja te 7. Odsjek za duhačke instrumente 29. siječnja.
Prvi će se u nizu koncerata nastavnih odsjeka predstaviti 5. odsjek za klavir, čembalo i orgulje. Pročelnik spomenutog odsjeka je red. prof. art. Đuro Tikvica, a broji ukupno 99 studenata, od kojih 83 studira klavir, 10 orgulje i 6 čembalo. Sve njih - u razvitku kreativnog mišljenja i pronalasku vlastitog umjetničkog identiteta putem usavršavanja tehnike sviranja i umijeća interpretacije notnog teksta - vodi ukupno 37 nastavnika.
Odsjek se na ovom svečanom koncertu predstavlja s 23 izvođača i 13 mentora, a bit će izvedena djela Jeana Langlaisa, Johanna Sebastiana Bacha, Borisa Papandopula, Charlesa-Marie Widora te Frédérica Françoisa Chopina.
Svi će koncerti (osim koncerta 3. Odsjeka za dirigiranje, harfu i udaraljke u srijedu, 19. siječnja) biti prenošeni uživo putem Youtube kanala Muzičke akademije.
Ulaz na koncerte je slobodan, uz obavezno predočenje EU digitalne COVID potvrde ili važećeg negativnog testa. Besplatne ulaznice potrebno je rezervirati na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
O akademiji
Iako je Muzička akademija formalno utemeljena 1922. godine, njezino osnivanje ima dugu i složenu pretpovijest. Njezini se korijeni mogu pronaći u školi koju je 1829. godine ustanovilo Društvo prijateljah muzike, odnosno Musikverein, s ciljem osposobljavanja stručnih glazbenika koji su bili potrebni društvenom orkestru. U početku se podučavala violina, violončelo i teorija s pjevanjem, no izvještaji, zapisnici, ostavke i nova zapošljavanja svjedoče o promjenama u školskom kadru u nadolazećim godinama. U razdoblju u kojem je ravnateljsku dužnost obnašao Ivan Zajc, 1872. godine u program je uvedena nastava klavira, a 1894. i nastava orgulja. Godine 1916., 55 godina nakon prvog prijedloga, institucija je dobila naziv Konzervatorij Hrvatskog zemaljskog glasbenog zavoda, a tek 1922. uzdignuta je na sveučilišnu razinu čime je stekla status i naziv Kraljevske muzičke akademije. Nastava se izvodila u pet odsjeka: za klavir i orgulje, za orkestralne instrumente, za solo pjevanje, za kompoziciju i pedagoškog, a ta se brojka do danas postupno povećala na osam odsjeka.
Uz kompoziciju, teoriju glazbe, dirigiranje i muzikologiju, uvedeni su studijski programi instrumenata poput udaraljki, gitare, klarineta, tube, trombona i saksofona, a od 1995. godine na Muzičkoj akademiji moguće je studirati i čembalo.
